Europski dan podizanja svijesti o srčanom zastoju, 16. listopada
Kampanja
naglašava da se izvođenjem kardiopulmonalne reanimacije (KPR) ne može
učiniti ništa loše – jedino što može biti loše jest ne učiniti ništa.
„Oživi srce: europski dan oživljavanja srca“ – naučiti javnost kako pomoći pri oživljavanju srca
„Oživi srce: europski dan oživljavanja srca“ – naučiti javnost kako pomoći pri oživljavanju srca
U slučaju da netko od nazočnih izvede
kardiopulmonalnu reanimaciju (KPR), vjerojatnost preživljavanja
povećava se dva do tri puta, no danas se to događa tek pri svakom petom
izvanbolničkom srčanom zatajenju.
Prva kampanja
„Oživi srce: europski dan oživljavanja srca“ – naučiti javnost kako
pomoći pri oživljavanju srca osobe koja je doživjela srčani zastoj –
održat će se ove jeseni, u organizaciji Europskog vijeća za reanimaciju
(European Resuscitation Council - ERC). Ta inicijativa, koja će se
održati 16. listopada, usmjerena je prvenstveno na mlade, s ciljem da
poboljša trenutačno vrlo nisku stopu preživljavanja kod ljudi koji
dožive izvanbolnički srčani zastoj. Na taj će dan članovi Europskog
parlamenta naučiti kako izvesti reanimaciju na žrtvi te kako koristiti
automatski vanjski defibrilator (AED). Dijelit će se posteri i letci na
raznim jezicima, a u više zemalja diljem Europe organizirat će se razna
javna događanja uz podršku reanimatoloških društava iz tih zemalja.
Svake godine, oko 350 000 Europljana doživi izvanbolnički srčani zastoj. Takvi se srčani zastoji mogu dogoditi svugdje, primjerice na ulici, na poslu, tijekom tjelovježbe ili neke druge naporne aktivnosti, a većina ih se događa kod kuće. Trenutačno, manje od desetine tih pacijenata preživi. U slučaju da netko od nazočnih izvede kardiopulmonalnu reanimaciju (KPR), vjerojatnost preživljavanja povećava se dva do tri puta, no danas se to događa tek pri svakom petom izvanbolničkom srčanom zatajenju. Povećanje tog omjera moglo bi spasiti 100 000 života godišnje diljem Europe. „Nažalost, samo mali broj žrtava srčanog zastoja dobije ovu ključnu pomoć na vrijeme da im spasi život“, kaže Maaret Castrén, profesorica na Karolinska Institutet u Švedskoj i predsjednica ERC-a.
Svake godine, oko 350 000 Europljana doživi izvanbolnički srčani zastoj. Takvi se srčani zastoji mogu dogoditi svugdje, primjerice na ulici, na poslu, tijekom tjelovježbe ili neke druge naporne aktivnosti, a većina ih se događa kod kuće. Trenutačno, manje od desetine tih pacijenata preživi. U slučaju da netko od nazočnih izvede kardiopulmonalnu reanimaciju (KPR), vjerojatnost preživljavanja povećava se dva do tri puta, no danas se to događa tek pri svakom petom izvanbolničkom srčanom zatajenju. Povećanje tog omjera moglo bi spasiti 100 000 života godišnje diljem Europe. „Nažalost, samo mali broj žrtava srčanog zastoja dobije ovu ključnu pomoć na vrijeme da im spasi život“, kaže Maaret Castrén, profesorica na Karolinska Institutet u Švedskoj i predsjednica ERC-a.
Koliko često se izvodi kardiopulmonalna reanimacija?
Povećanjem učestalost izvođenja kardiopulmonalne reanimacije, spasili bismo oko 100 000 života godišnje na području Europe.
Učestalost
kojom netko od nazočnih izvede KPR različita je u pojedinim europskim
zemljama. Kreće se od veoma niske učestalosti od 12% u Andaluziji i
Španjolskoj, te 15% u Njemačkoj, do vrlo visokih 61% u Nizozemskoj i 59%
u Švedskoj. Stopa preživljavanja ovisi pak o okruženju, pa je u nekim
zemljama (ponajprije u istočnoj Europi) samo 6%, dok je u zemljama gdje
nazočna osoba vrlo često primjenjuje KPR, kao što su Nizozemska i
Norveška, stopa preživljavanja i do 40%. „Kad bismo diljem Europe
povećali učestalost kojom nazočni izvode KPR na razinu na kojoj je u tim
zemljama, spasili bismo oko 100 000 života godišnje na području
Europe“, izjavila je je prof. Castrén. „Kad bi više ljudi bilo obučeno u
izvođenju KPR-a (primjerice na ključnim javnim mjestima kao što su
aerodromi, sportski objekti, hoteli, itd.) te kada bi na strateškim
mjestima bilo postavljeno više AED-a, sigurni smo da bismo spriječili
50% smrti u slučajevima srčanog zastoja.“, dodaje prof. Castrén.
Da bismo si lakše predočili ove brojke, možemo reći da brojka od 350 000 smrti od izvanbolničkog srčanog zastoja, koliko se procjenjuje da ih je svake godine u Europi, znači da svakoga dana u godini umire prosječno 1000 ljudi diljem Europe: što je kao da se sruše dva Jumbo-jet aviona svakoga dana bez preživjelih. U automobilskim pak nesrećama na području Europe pogiba oko 28 000 ljudi godišnje. No usprkos tomu, novac koji se svake godine ulaže u sigurnost na cestama mnogo je veći od onoga koji se ulaže u KPR.
Da bismo si lakše predočili ove brojke, možemo reći da brojka od 350 000 smrti od izvanbolničkog srčanog zastoja, koliko se procjenjuje da ih je svake godine u Europi, znači da svakoga dana u godini umire prosječno 1000 ljudi diljem Europe: što je kao da se sruše dva Jumbo-jet aviona svakoga dana bez preživjelih. U automobilskim pak nesrećama na području Europe pogiba oko 28 000 ljudi godišnje. No usprkos tomu, novac koji se svake godine ulaže u sigurnost na cestama mnogo je veći od onoga koji se ulaže u KPR.
Kampanja „Oživi srce“
Uz djecu od 12 do16 godina i mlade
odrasle osobe, Europski dan oživljavanja srca bavit će se i educiranjem
nastavnika, roditelja, političara i osoba s utjecajem na javnost u
pružanju te ključne pomoći osobama sa srčanim zastojem.
Kampanja „Oživi
srce“ proizlazi iz deklaracije koju je donio Europski parlament u
lipnju 2012. godine, u kojoj se pozivaju zemlje članice da uspostave
Europski tjedan podizanja svijesti o srčanom zastoju, s ciljem podizanja
svijesti i obrazovanja javnosti, liječnika i drugih zdravstvenih
radnika.
Uz djecu od 12 do16 godina i mlade odrasle osobe, Europski dan
oživljavanja srca bavit će se i educiranjem nastavnika, roditelja,
političara i osoba s utjecajem na javnost u pružanju te ključne pomoći
osobama sa srčanim zastojem. ERC će, uz pomoć svih nacionalnih
reanimatoloških društava u Europi, promovirati kampanju koja će
uključivati postere, letke, upute o pružanju KPR-a, te prijedloge za
održavanje javnih događanja u školama, organizacijama za mlade i
sportskim klubovima.
Uz to ide i uređenje višejezične mrežne stranice prepune korisnih
podataka o pravilnom pružanju KPR-a, uključujći i video-prikaz,
KPR-aplikaciju, hashtag na Twitteru i posebnu Facebook stranicu na kojoj
će posjetitelji moći razmjenjivati iskustva i priče. Na Europski dan
oživljavanja srca, političari u Europskom parlamentu također će
sudjelovati prikazom i vježbama postupka oživljavanja.
„KPR je lakše provesti nego što ljudi misle, a može spasiti mnoge
živote“, dodala je prof. Castrén. „Razumljivo je da ljudi osjećaju
nelagodu pri pomisli na pružanje KPR-a, ali naša će kampanja pokazati da
je to jednostavan postupak koji može provesti većina ljudi. Članovi
šire javnosti doista imaju moć i priliku spašavati živote. Čak i
umjereno povećanje učestalosti kojom nazočni pružaju KPR u ovim uvjetima
moglo bi spasiti mnoge živote.“
Koraci za uspješno izvođenje KPR-a
Nazovite
- Provjerite je li sigurno prići osobi sa srčanim zatajenjem
- Provjerite daje li znakove života
- Zazovite upomoć
- Nagnite osobi koju reanimirate glavu unatrag, podignite joj bradu i provjerite disanje
- Nazovite hitnu službu i dajte im svoje ime i adresu na kojoj se nalazite, te opišite situaciju
Masirajte
- Stavite korijen dlana na sredinu prsnoga koša
- Drugi dlan stavite preko prvoga i isprepletite prste
- Pritišćite na prsni koš u ritmu od otprilike pet pritisaka u tri sekunde, dok ne stigne AED ili hitna pomoć
- Ako ste voljni, na svakih trideset pritisaka dvaput upuhnite zrak, a u protivnom samo nastavite masažu srca
- Ne brinite se, ne možete učiniti nikakvu štetu
- Ako je moguće, izmjenjujte se s nekim svake dvije minute
- Ako je netko stigao upomoć, recite im da donesu automatski vanjski defibrilator (AED)
Defibrilirajte
- Ako vam donesu AED, odmah ga uključite i slijedite upute
Nasmiješite se i budite ponosni što ste odlučili djelovati
- Kad stigne hitna pomoć, možete se opustiti i radovati se činjenici da vaše ruke mogu oživjeti srce i spasiti nekome život
- Učiniti nešto UVIJEK je bolje nego ne učiniti ništa
- Dobro obavljen posao!
- Poručite prijateljima i obitelji da i oni mogu spasiti živote.
Europsko vijeće za reanimatologiju neprofitna je organizacija kojoj
pomaže više od stotinu dragovoljaca, 400 000 prijavljenih suradnika i
vjerna podrška u društvenim medijma. Iz svog sjedišta u Antverpenu, ERC
tijesno surađuje s nacionalnim reanimatološkim društvima i podupire
njihove inicijative. Ciljevi ERC-a uključuju poboljšanje vjerojatnosti
preživljavanja srčanoga zastoja putem znanstvenih istraživanja i
publikacija, tečajeva u izvedbi KPR-a koje vode iskusni instruktori
diljem Europe, te organizacije znanstvenih konferencija o reanimaciji.
Нема коментара:
Постави коментар
Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.